Watch videos with subtitles in your language, upload your videos, create your own subtitles! Click here to learn more on "how to Dotsub"

Michael Shermer: Baloney Detection Kit

0 (0 Likes / 0 Dislikes)
Kada odrastamo skloni smo biti lakovjerni. Vjerujemo skoro svemu što nam ljudi kažu, posebice autoritetima, odraslima, udžbenicima, političarima, televiziji, youtubeu, internetu... More informacija stiže do nas. I kako možeš razlikovati između pravilnog i nepravilnog? Kako znaš? Ljudi vjeruju čudnim stvarima jer je naš mozak umrežen u fine, smislene obrasce. Misliš da vidiš lice na oblaku, Marsu, Djevicu Mariju na prženom tostu ili prozoru... Mnogi obrasci su stvarni i dobro je znati što su oni. To nazivamo učenjem. Povezujemo A i B i često je A zapravo povezan s B. Problem je što su mnogi obrasci lažni. Praznovjerno su razmišljanje. Nisu stvarni. Kada držim govore često me pitaju: "Zašto da vjerujemo vama skepticima?" Moj odgovor je: "Ne bi trebali." Ne bi trebali nikome vjerovati na temelju autoriteta ili položaja. Trebali biste to sami provjeriti. Obično to nazivamo Pribor za provjeravanje gluposti. Nadahnut je idejom Carla Sagana da postoji puno gluposti i da trebamo pribor kojim ćemo ih prepoznati. Taj pribor naziva se znanost. Znanost to čini najbolje. Pribor za prepoznavanje gluposti: 1. točka: Koliko je pouzdan izvor tvrdnje? Prvi od pitanja iz našeg pribora koji bi uvijek trebali pitati kad čujemo neku tvrdnju jest: Koliko je pouzdan izvor tvrdnje? Naravno da očekuješ da se neke pogreške pojavljuju u podatcima. No pogreške bi trebale biti razbacane, nasumične. Nekako se međusobno poništavaju. Ako pogreške naginju prema jednom smjeru, nekom određenom vjerovanju, onda postanemo sumnjičavi. Da se još nešto događa. Kao na primjer skeptičari globalnog zatopljenja. Često ćemo odabrati podatke koji uvijek naginju tom određenom vjerovanju. Pogreške uvijek naginju skepticizmu globalnog zatopljenja. To nam govori da se tu još nešto zbiva. Pribor za prepoznavanje gluposti 2. točka: Izriče li izvor slične tvrdnje? Drugo pitanje koje trebamo pitati jest: Imaju li izvori često slične tvrdnje? "New age" ljudi na primjer. Ljudi koji vjeruju u spiritualnost, duhove, uklete kuće i NLO-e. Vjeruju u čitavu stvar. Podložni su magičnom razmišljanju ili su možda krivovjerci, zbog samom krivovjerstva. Umjesto da prate podatke da vide je li to heretična ideja koja će preokrenuti mišljenje javnosti. Možda. To se obično ne događa. Poanta je da moraš imati dovoljno otvoren um da prihvatiš nove, radikalne ideje, no ne tako otvoren da ti mozak ispadne. Pribor za prepoznavanje gluposti 3. točka: Je li netko drugi potvrdio tvrdnje? 3. točka u našem priboru jest: Je li netko drugi potvrdio tvrdnje? Ako izrekneš smionu tvrdnju, netko drugi bi to trebao moći provjeriti. Klasična analiza slučaja toga je iz 1989.g nazvana Fuzijskom tvrdnjom. Pons i Fleischmann sazvali su konferenciju te objavili: "Gle, možemo proizvesti fuziju u staklenci na stolu. Ovo će riješiti našu energetsku krizu. Ovo će biti prejeftina energija da bi se mogla mjeriti. Ovo će promijeniti svijet." Svi su bili uzbuđeni. Bilo je na svim vijestima i naslovnicama. Ljudi su pokušali ponoviti njihov eksperiment, no nitko nije uspio. To nam je odmah reklo: OK. Ovdje se nešto događa. Ovo je nusproizvod, neprirodna smetnja, kemijska reakcija... Nešto drugačije od onog što su oni tvrdili. Ako nemaš podatke koje ostali mogu potvrditi i dobiti iste rezultate u svojim laboratorijima, onda nešto nije u redu. U znanosti to zahtijevamo. Pribor za prepoznavanje gluposti 4. točka: Odgovara li to načinu na koji svijet funkcionira? 4. točka u našem priboru jest da pitamo: Odgovara li to načinu na koji svijet funkcionira? Kada na primjer dobiješ jedan od onih e-mailova o naslijeđu od 20 milijuna dolara. Ako im pošalješ novac, oni će ti poslati veliku svotu novaca. Mislim, stvarno, funkcionira li svijet zaista tako? Velika svota novaca za ništa? Vjerojatno ne. U arheologiji, na primjer, često čujemo o misteriji piramida. Tko ih je izgradio? Egipćani su ih izgradili. Ne, ne, nisu ih mogli izgraditi zato jer su iznimno složene. Pa čuj, to je samo nakupina kamena. Imali su puno slobodnog vremena, jeftinu radnu snagu, nikada nije padala kiša, stoljeća da se izgradi ta gomila kamenja... Nije toliko komplicirano. No i da je istina da ih je netko drugi izradio, na primjer prije 20 tisuća godina, to je samo jedna teorija. Možda su stanovnici Atlantide, izgubljenog kontinenta, otišli u Egipat i izgradili piramide. Da je to istina, arheološkim iskapanjima našao bi se alat, smeće i kuće u kojima su ljudi tamo živjeli. To i je tamo nađeno, datirano u doba Egipćana. Da su to bili izvanzemaljci, stanovnici Atlantide ili netko drugi, pronašli bi se drugi predmeti koji to potvrđuju. Pribor za prepoznavanje gluposti 5. točka: Da li je netko pokušao osporiti tvrdnju? 5. pitanje koje uvijek želite postaviti jest: Da li je netko pokušao osporiti tvrdnju? Jedno je skupiti gomilu dokaza i kazati: "Gle, imam novu, radikalnu ideju. Ovo su moji argumenti u korist tvrdnje." Zanimljivo. No koji su tvoji protuargumenti? Jesi li razmislio o tome? Jesi li razmislio što bi još moglo to objašnjavati? Jer ako ti to ne učiniš, netko drugi će. Najčešće s velikom radošću, u javnom obliku. Moraš razmisliti što bi tvoji kritičari rekli. Ne zato jer brineš o njima, nego jer mogu pronaći ono o čemu ti ne razmišljaš. Moraš misliti u tom smjeru. Pokušaj osporiti svoju tvrdnju. Pribor za prepoznavanje gluposti 6. točka: Kamo ukazuje prevaga dokaza? 6. točka u našem priboru jest upitati kamo ukazuje prevaga dokaza. Na ovu teoriju ili neku drugu? Svatko može izreći neku tvrdnju i onda sakupiti nekoliko točaka u korist tome. Postavlja se pitanje: A što s ostalim dokazima? Naginju li također tome ili nekoj drugoj tvrdnji koju pokušavaš osporiti? U teoriji evolucije, na primjer, kreacionisti će reći: "A što s ovom sitnicom ovdje?" Možda ima nekoliko praznina ili nešto ne možemo objasniti, ali što s 10 tisuća ostalih dokaza koji jesu objašnjeni teorijom evolucije? Kako bi ih ti objasnio svojom suprotnom teorijom? Znanost je pomalo slična rješavanju zločina. Tip nikad ne prizna pa moraš povezati dokaze koji su dostupni. Je li ovaj tip? Ili onaj tip? Da li se ovo ili ono dogodilo? Način na koji kriminolozi rade jest da pogledaju gomilu podataka i kažu: "Sve ukazuje da je to ovaj tip učinio. Možemo li izgraditi slučaj?" Na sličan način rade i znanstvenici. Uvijek postoje druge ideje. Pitanje je na koju ideju ukazuje prevaga dokaza? Pribor za prepoznavanje gluposti 7. točka: Igra li postavljač teorije prema pravilima znanosti? 7. točka jest da upitamo igraju li osobe koje su izrekle tvrdnju prema pravilima znanosti, tj. koriste li logiku, razum, empirijske podatke, testiranje, surađivanje ili samo žele stvoriti slučaj za svoju određenu tvrdnju? Postoji analiza slučaja o razlici između pristaša NLO-a i članova SETI zajednice ( Traganje za izvanzemljskom inteligencijom). Oboje se zanimaju za izvanzemaljce, no postoji temeljna razlika između dvije zajednice. Jedna zajednica, NLO pristaše, nisu znanstvenici. Nemaju znanstvenu izobrazbu, ne rade pokuse i ne pokušavaju osporiti svoju tvrdnju tražeći druga objašnjenja. SETI zajednica traži načine da ospori svoje ideje. Rade pokuse, testiraju svoje hipoteze, te su učeni znanstvenici. Iako obje zajednice imaju isti interes za izvanzemaljce, pristupaju tome iz drugačije perspektive. I zato SETI zajednicu nazivamo znanošću, a drugu pseudo-znanošću, ufologijom. Pribor za prepoznavanje gluposti 8. točka: Osigurava li postavljač teorije potvrdne dokaze? 8. točka jest da pitamo osigurava li postavljač teorije potvrdne dokaze u korist svoje teorije ili samo osporava dokaze druge teorije. Jedna stvar je sakupiti popis problema tuđe teorije. Moraš imati potvrdne dokaze u korist svoje osporavajuće teorije. Na primjer, često čuješ pristaše NLO-a: "Gdje su dokazi? Gdje je NLO? Gdje je tijelo? Pa zataškali su to. Sakriveno je u Area 51. Pokopali su tijela u Roswellu." To su samo niječni dokazi. To je kao da kažeš: "Nemam potvrdne dokaze. Mogu samo reći da su sakrili dokaze." Žao mi je, ali to ne vrijedi. Često pokazuju vladine dokumente sa zatamnjenim dijelovima teksta i kažu: "Pogledajte ovo!" Činjenica da je nešto prikriveno zbog nacionalne vojne sigurnosti, ne znači da je izvanzemaljsko. Možda postoji zemaljski razlog za to. Ljudi koji vjeruju u Bigfoota kažu da on postoji. Možda i postoji neko dvonožni primat koji luta Kanadom. "Pokaži mi tijelo". "A čuj, oni se skrivaju, tajanstveni su, nema ih puno..." Možda. No ako želiš imenovati novu vrstu u biologiji, moraš osigurati primjerak te vrste. Pravo tijelo koje se može secirati, pogledati, fotografirati, staviti u muzej, odnijeti u laboratorij... Nije dovoljno imati niječne dokaze protiv druge teorije. Morađ imati potvrdne dokaze u korist svoje teorije. Pribor za prepoznavanje gluposti 9. točka: Objašnjava li nova teorija toliko fenomena koliko i stara teorija? 9. pitanje u našem priboru jest: Objašnjava li nova teorija toliko fenomena koliko i stara teorija? Svatko može pronaći nekoliko anomalija koje trenutno prevladavajuća teorija ne može objasniti. Drugim riječima, u znanosti je u redu kazati: "Ne znam, ima nekoliko anomalija, misterija, itd." Ali čemu su pseudo znanstvenici skloni jest da uzmu tih nekoliko misterija i kažu: "Ovo je moja nova teorija!" U časopisu Skeptic uvijek vidimo upečatljive naslove: Teorija svega! Uvijek započinju: Newton je bio u krivu! Einstein je bio u krivu! Steven Hawking je u krivu! Ja sam smislio novu teoriju fizike koja objašnjava svijet! Pitanje je može li nova teorija objasniti sve ostale stvari koje objašnjava Newtonova teorija gravitacije, Einstenova teorija relativnosti, kvantna fizika... Ukoliko objasne jednu stvar koja je zapravo beznačajna, a ne mogu objasniti sve ostale stvari koje su trenutno objašnjene? Pribor za prepoznavanje gluposti 10. točka: Pokreću li osobna vjerovanja tvrdnju? 10. pitanje koje bismo trebali postaviti jest: Pokreću li osobna vjerovanja, ideologije i pogledi na svijet osobe koja iznosi tvrdnju? Pokreće li to njihovo istraživanje ili obrnuto? Drugim riječima, znanost i sve ostalo učinjeno je od strane ljudi. A ljudi imaju sklonosti. Potvrdna sklonost. Sklonost da tražimo potvrdne dokaze za ono što već vjerujemo. A ignoriramo pobijajuće dokaze. To je klasičan slučaj. Na primjer, napravili smo jedno cijelo izdanje časopisa Skeptic o globalnom zatopljenju. Imao sam ljevičare, desničare i znanstvenike bez političkog opredijeljenja. Zašto bi uopće postojali znastvenici s političkim opredijeljenjem? Zato jer su ljudi i jer glasaju. Globalno zatopljenje je veoma ideološki pokrenuto. Ljudi kažu: "Podupirem poduzetništvo pa moram biti skeptičan oko globalnog zatopljenja. A da samo pratiš podatke? Ne bi li nam podatci trebali reći postaje li Zemlja toplija ili ne? E pa postaje toplija. Ne bi li iz podataka trebali zaključiti je li globalno zatopljenje uzrokovano ljudskom aktivnošću ili ne? Očito da jest. Pa čemu sva ta politika? Pa zato jer smo ljudi. U znanosti u jednom trenutku moraš ukloniti politiku i ideologiju i upitati: Koji su podatci? Pribor za prepoznavanje gluposti Zaključak Ono što naš pribor za prepoznavanje gluposti čini jest da nam pomaže da na različite načine razmislimo o tvrdnji kada se susretnemo s njome. Ono što ćeš pronaći jest da postoji raspon. Neke tvrdnje su očito neistinite. Kao one da je Zemlja ravna. Postoje stvari za koje sigurno znamo da su istinite. Evolucija je jedna od njih. Globalno zatopljenje naginje tome, ali nešto sporije. Možda i neke nove, radikalne teorije o kozmosu i postojanju više svemira. To je više nesigurnijeg dijela raspona. Tu su i skoro potpuno neistinite stvari kao telepatija gdje se može čitati nečiji um. To su sigurno neistinite. Dobiva se raspon od vjerojatno istinitog do vjerojatno neistinitog. Znanost je najbolji alat ikad osmišljen za razumijevanje načina na koji svijet funkcionira. Svi to znaju jer svi idu liječnicima. Ako netko leti na 9000 metara nadmorske visine, nije skeptičan u matematiku i inženjerstvo. Zna da je to najbolji mogući dizajn. Većina nas, kada se igramo ipod-ovima, koristimo Google, kad smo na internetu, gledamo visokorazlučivu televiziju, itd., voli znanost, znamo da funkcionira i da je podloga toga zvuk i sl. Ali samo kada se radi o nekoliko stvari, kao na primjer značenju života, podrijetlu života, značenju toga i budućnosti počinjemo razmišljati: "Možda bih trebao biti skeptičan u znanost" Činjenica je da je znanost najbolja stvar ikad osmišljena za razumijevanje svijeta. Trebali bismo je obožavati. Prikazane od strane Richard Dawkinsonova Instituta za razum i znanost prijevod by Martina K

Video Details

Duration: 14 minutes and 40 seconds
Country: United States
Language: English
Producer: The Richard Dawkins Foundation for Reason and Science
Views: 168
Posted by: enfant_terrible on May 1, 2011

Michael Shermer talks about questions we should always ask when we hear some new, radical theory. Michael Shermer govori o pitanjima koje bi uvijek trebali postaviti kad čujemo neku novu, radikalnu teoriju.

I do not claim any rights to this video. All rights go their their respective owners. This video is re uploaded and subtitled with the aim to inform Croatian speakers of this topic.

Caption and Translate

    Sign In/Register for Dotsub to translate this video.